A great man is one who collects knowledge the way a bee collects honey and uses it to help people overcome the difficulties they endure - hunger, ignorance and disease!
- Nikola Tesla
Remember, remember always, that all of us, and you and I especially, are descended from immigrants and revolutionists.
- Franklin Roosevelt
While their territory has been devastated and their homes despoiled, the spirit of the Serbian people has not been broken.
- Woodrow Wilson
Elektronski projekat E-biblioteka iz Londona je odlučila da pokloni 1.000 e-knjiga (iBooks) našim ljudima u SAD tokom perioda izolacije i karantina, odnosno više hiljada knjiga našim ljudima širom sveta i u Srbiji.
U pitanju su knjige visoke vrednosti za decu, mlade i odrasle, naših najpoznatijih pisaca i pesnika, od Ršumovića i Simovića do Crnjanskog, Mihajla Pupina, Vuka Draškovića ili savremenih klasika kao što je Duško Kovačević.
Nakon što je Katarina Ristić seminarskim radom na temu “Bosanski genocid” uzburkala duhove u školi u Čikagu, njen otac Ranko pokrenuo akciju posle koje je iz školskih knjiga izbačena propaganda koja Srbe prikazuje u lošem svetlu, a Srbiju optužuje da je počinila genocid i ubila 200.000 ljudi u Bosni
Ovo je priča o tome kako je domaći zadatak srpske devojčice u jednoj Osnovnoj školi u Čikagu promenio nastavni program čitavog jednog školskog distrikta.
Ovo je, takođe, i priča o tome kako ništa nije nemoguće, ukoliko postoji dobra, jaka volja da se stvari menjaju i da se pravda istera do kraja. Po svaku cenu.
A priča počinje u februaru 2017.godine, kada Katarina Ristić, tada učenica 8.razreda Emerson škole u čikaškom predgrađu Park Ridž, zajedno sa još četiri svoje školske drugarice (Carmen, Lindsay, Arely and Alyson), dobija zadatak da napravi rad/projekat na temu “Bosanski Genocid“.
Katarina dolazi kući i obraća se svom ocu, Ranku Ristiću, rođenom u maloj bosanskoj varoši, Zavidovićima, koji je pre 24 godine kao izbeglica došao u Čikago, gde je formirao porodicu sa suprugom Radom, čiji su Katarina i njena tri brata ponos.
Четврт века је протекло откако је, блистајући споља, храм Успења Пресвете Богородице у Сакраменту (Калифорнија) заблистао и изнутра: 1995. године завршен је живопис, који је цркви, осим лепоте, додао још једну особеност. То је први српски храм у Америци у целости живописан руком једног српског уметника: иконописца и свршеног богослова Милоја Милинковића. Ових дана, Милоје Милинковић му се опет вратио, да поправи делове живописа које су оштетиле упорне калифорнијске кише. Са тог новог посла, присећа се у разговору за „Политику“ свог првог сусрета са овом светињом Српске православне цркве, Епархије западноамеричке, која је проглашена за „најлепшу грађевину Америке и Канаде зидана циглом“. Саграђена 1984, две године по завршетку градње, из Србије је стигао иконописац да подари храму и унутрашњу лепоту.
Naš priznati i nagrađivani naučnik Milan Mrkšić imenovan je za potpredsednika za istraživanje Northwestern Univerziteta u Čikagu, jednom od 12 najprestižnijih u Americi, piše SerbianTimes.info.
Ovu važno visoko zvanje u instituciji koja je ujedno i najveća i najbolja bolnica u Čikagu, zaslužio je vodeći portfelj univerziteta tokom pandemijske borbe.
“Mrkšić je preuzeo funkciju privremenog potpredsednika za istraživanje 1. oktobra 2019, mnogo pre nego što nas je pogodila globalna pandemija, ali njegovo duboko znanje i razumevanje istraživačkog centra na Univerzitetu značajno su mu pomogli u novoj ulozi. Završio je sjajan posao radeći sa svojim timom na prilagođavanju istraživačkih aktivnosti tokom epidemije i održavanju osnovnih laboratorijskih i administrativnih usluga”, rečeno je prilikom imenovanja.
Reč je o ostvarenju naše rediteljke, poznate po socijalno angažovanim filmovima, koje oslikava sudbinu osamnaestogodišnjeg Latrona Parkera, autora dokumentarnog filma o teškom odrastanju u Harlemu 1998, a koji je osam godina kasnije ubijen na ulici. Danas se njegova majka Džin kroz svoju organizaciju „Harlem Mothers SAVE” bori protiv oružanog nasilja među mladima i pomaže drugim roditeljima da se nose sa bolom gubitka.
Milan Mrksich has been named Northwestern University’s Vice President for Research, Interim Provost Kathleen Hagerty announced today, May 14, following a nationwide search.
Mrksich took over as interim vice president for research on October 1, 2019, well before a global pandemic struck, but his deep knowledge and understanding of the University’s research enterprise has helped him considerably in his new role.
Since the onset of the COVID-19 outbreak, the nationally known, award-winning scientist has overseen the University’s research portfolio, working with his leadership team to manage adjustments in research activity during the outbreak and to maintain essential laboratory and administrative services.
Glavni glumac koji bi igrao Teslu još nije odabran, ali se pregovara sa našom glumicom Katarinom Radivojević, koja živi u Njujorku, da glumi najveću Teslinu ljubav Lenku Dunđerski.
Ovu ekluzivnu vest dobili smo u Teslinoj naučnoj fondaciji (TNF) u Filadelfiji, koja sa režiserom Džegerom radi kao stručni saradnik i konsultant, ali i kao organizator tehnike za snimanje filma.
“Film sa radnim naslovom “Nikola Tesla i žene” snimao bi se prevashodno u Srbiji, a potom i u Americi. Džejms Džeger, koji je, inače, poznat po filmovima sa političkom temom opredelio se ovog puta za romantičnu priču i intimni život svetskog naučnika, koji je malo poznat svetskoj javnosti”, otkrio nam je Nikola Lončar, predsednik TNF.
Pravica veruje da je moguće koristiti precizno ciljane rendgenske zrake za razvoj i masovnu proizvodnju visokokvalitetne vakcine, ne samo za Covid -19, već i za druge viruse, uključujući one koji mogu izazvati buduće pandemije.
„ Napravio sam jedno novo polje nauka. To je fotohemija sa iks zracima i iradijacijom. Počeo sam ekspreimente za dobijanje raznih vrsta vakcina, pa i protiv korone virusa. Najveći problem stvaranja vakcina je to što želite da oštetite virus, tako da se on deaktivira, ali tako da ne može zaraziti domaćina. Korišćenjem odabranih rendgenskih zraka pomoću naših tehnika možemo da napravimo mnogo manju ukupnu štetu, ali dobijamo mnogo više ciljane štete, kako biste proizveli najkvalitetniju moguću vakcinu”, objašnjava nam profesor Mihajlo Majkl Pravica.