A great man is one who collects knowledge the way a bee collects honey and uses it to help people overcome the difficulties they endure - hunger, ignorance and disease!
- Nikola Tesla

Remember, remember always, that all of us, and you and I especially, are descended from immigrants and revolutionists.
- Franklin Roosevelt

While their territory has been devastated and their homes despoiled, the spirit of the Serbian people has not been broken.
- Woodrow Wilson

Izložba likovnih radova o Dostojevskom

U vremenu kad se i umetnički svet na Zapadu zbog ratnih sukoba u Ukrajini vraća na modele ponašanja koji su prethodili opštoj tragediji Drugog svetskog rata, u Njujorku je otvorena izložba likovnih dela ispirisana životom i književnošću jednog najvećih ruskih i svetskih pisca Fjodora Mihajloviča Dostojevskog.

Reč je o radovima neformalne grupe slikara „Ohra“ i više savremenih grčkih umetnika, čija je postavka svoj izložbeni život počela prošlog septembra u Atini pod nazivom „San smešnog čoveka“, čime se Grčka priključila obeležavanju 200-godišnjice rođenja velikog klasika ruske i svetske književnosti.

Domaćin izložbe „Lepota spasava – Dostojevski u Njujorku“ je galerija Umetničkog Šin centra Njujorške nadbiskupije.

„Čovek može da živi bez nauke, može da živi bez hleba, ali bez lepote više ne može da živi”, citiraju u ovoj njujorškoj galeriji Dostojevskog povodom izložbe koja će trajati do 30. aprila.

„Fjodor Mihajlovič Dostojevski (1821-1881) je među najvećim književnim genijima svih vremena. Napisao je remek-dela kao što su ‘Braća Karamazovi’ i ‘Zločin i kazna’, koja zadiru u dubinu ljudske duše i bore se sa večnim pitanjima duha. Nakon što je obišla Grčku, ova izložba sada ima premijeru u Njujorku u Šin centru gde se prostire na dva sprata i daje vizuelni izraz likovima i egzistencijalnim i moralnim temama iz njegovih romana kroz različite stilove slikanja sedam umetnika“, objašnjava se u materijalu za njujorško gostovanje izložbe inspirisane Dostojevskim.

Na zvaničnom sajtu Šin centra ističe se i izloženi radovi „oslikavajući različite umetničke tokove u harmoničnom dijalogu obuhvataju vizantijsku i tradicionalnu pravoslavnu ikonografiju u razgovoru sa impresionističkim, ekspresionističkim, kubističkim i apstraktnim elementima, kao i savremenu uličnu umetnost“.

„Zajedno, ova smela dela nastoje da u nama probude osećaj dublje duhovne stvarnosti i transformativne lepote koja, kako je papa Benedikt pisao o Dostojevskom, otključava čežnju ljudskog srca, duboku želju da se zna, da voli, da se idi ka Drugom, da posegneš za Onostranim‘”, poručuju iz Šin centra.

Na izložbi su predstavljeni radovi grčkog slikara i ikonopisca Georgija Kordisa, sveštenika Stamatisa Sklirisa, srpskog vladike Maksima (Vasiljevića), Babisa Pilarinosa, Koste Lavdasa, Marije Panu, Ganulisa Liberopulosa, Nektarija Mamaisa, Fotisa Vartisa, Konstantina Kujumcisa, Hristosa Kehajoklisa, Nektarija Stamatelos, Despine Karantani, Georgija Margaritisa, Kristine Papateu-Duligeri.

U zapadnim umetničkim krugovima, koji se u ratnim sukobima u Ukrajini nisu pretvorili u krstaše u svetom ratu protiv Vladimira Putina, spekuliše da je ova izložba potrebna Njujorku više nego ikada jer su ratna i geostrateška politika u pojednim delovima zapadnog sveta mnoge vrhunske ruske umetnike, pre svega u svetu klasične muzike, preko noći ostavili bez angažmana, dok se književni i muzički klasici izbacuju iz koncertnih programa i biblioteka.

Umetnički centar u kojem je juče otvorena njujorška izložba o Dostojevskom ime je dobio po pokojnom nadbiskupu Fultonu J. Šinu, poznatom po popularnim radio i TV emisijama sredinom 20. veka.

Ovaj umetnički centar Njujorške nadbiskupije godišnje organizuje više od 75 pozorišnih, filmskih, muzičkih i drugih umetničkih događaja.

Obuhvata pozorište sa 274 mesta sa opremom za prenose uživo, studijom za snimanje i 32 ulaza na scenu, četiri studija za probe, umetničku galeriju.

Izvor: DANAS


SA

 

People Directory

Allex Mandusich

Andjelko "Big Jake Alex" Mandusich is a recipient of the Congressional Medal of Honor, and was one of the greatest Serbian-American heroes of World War I.

He was born on July 13th, 1887 at Sar Planina, Serbia. In 1905, at the age of 18, he immigrated to America.

When the US entered World War I, Mandusich immediately enrolled himself in the Army. During the battle in Amiens region in France in August of 1918, Jake, now a corporal, advanced his men at Chipilly Ridge; there were many casualties and in the heat of the battle Alex realized that all officers had been hit and that he was now the leader of his platoon. His men were pinned down by machine gunfire from a German nest thirty yards away. Under intense fire Manudsich made his way to the nest alone; he pulled out his bayonet and attacked..

Read more ...

Publishing

My Brother's Keeper

by Fr. Radovan Bigovic

Rare are the books of Orthodox Christian authors that deal with the subject of politics in a comprehensive way. It is taken for granted that politics has to do with the secularized (legal) protection of human rights (a reproduction of the philosophy of the Enlightenment), within the political system of so-called "representative democracy", which is limited mostly to social utility or to the conventional rules of human relations. Most Christians look at politics and democracy as unrelated with their experience of the Church herself, which abides both in history and in the Kingdom, the eschaton. Today, the commercialization of politics—its submission to the laws of publicity and the brainwashing of the masses—has literally abolished the "representative" parliamentary system. So, why bother with politics when every citizen of so-called developed societies has a direct everyday experience of the rapid decline and alienation of the fundamental aspects of modernity?

In the Orthodox milieu, Christos Yannaras has highlighted the conception of the social and political event that is borne by the Orthodox ecclesiastical tradition, which entails a personalistic (assumes an infinite value of the human person as opposed to Western utilitarian individualism) and relational approach. Fr Radovan Bigovic follows this approach. In this book, the reader will find a faithful engagement with the liturgical and patristic traditions, with contemporary thinkers, Orthodox and non-Orthodox, all in conversation with political science and philosophy. As an excellent Orthodox theologian and a proponent of dialogue, rooted in the catholic (holistic) being of the Orthodox Church and of his Serbian people, Fr Radovan offers a methodology that encompasses the above-mentioned concerns and quests.