A great man is one who collects knowledge the way a bee collects honey and uses it to help people overcome the difficulties they endure - hunger, ignorance and disease!
- Nikola Tesla

Remember, remember always, that all of us, and you and I especially, are descended from immigrants and revolutionists.
- Franklin Roosevelt

While their territory has been devastated and their homes despoiled, the spirit of the Serbian people has not been broken.
- Woodrow Wilson

Zašto nestaju naši iseljenici u SAD: Srbi brzo postaju Amerikanci

Nedavno objavljivanje zvaničnih podataka iz popisa 2011. godine, po kojima u SAD ima samo 176.666 Srba, a čak 434.425 Hrvata, 179.806 Slovenaca i 182.423 Albanaca, ozbiljno je uznemirilo pripadnike srpske zajednice u Americi.

- Zar nas da ima manje od Albanaca, pa to je neverovatno!? Mora da je neka greška u brojanju - prva je reakcija srpskih patriota u SAD.

Iznenađenje je utoliko veće jer Srbi govore kako ih je u Americi ceo milion, kako je Čikago sa 300.000 žitelja najveći srpski grad u dijaspori i kako su Srbi sa 11 dobitnika Oskara i pet Pulicerovih nagrada jedan od najuspešnijih doseljenih naroda u SAD.

- Sve ove srpske bajke su sada srušene, jer je zvanična statistika pokazala da su Srbi mali narod u Americi. I da nestaju u ovoj ogromnoj zemlji od 307 miliona stanovnika. Za nestajanje Srba krivi su prvo loš američki pristup nacionalnom pitanju prilikom popisa stanovništva, a potom i srpska potreba ka skrivanju u američkom društvu - kaže dr Miroslav Božinović, politički analitičar iz Detroita i vlasnik sajta „Serbijana“.

.

Naime, u SAD se na prethodnom popisu nacionalno poreklo utvrđivalo pitanjem „kojim jezikom govorite u kući“? Tada se 360.000 ljudi izjasnilo kao Srbi. Kod popisa 2011. tog pitanja nije bilo, već je na inicijativu Kongresa srpskog ujedinjenja uvedena mogućnost da u stavci „ostali“ naši ljudi mogu da upišu da su Srbi.

- Neobavešteni Srbi su se izjašnjavali kao „belci evropskog porekla“, a ne kao Srbi. Druge nacije su bolje organizovane, pa je, na primer, popisano 50 miliona Nemaca, 37 miliona Iraca i 18 miliona Italijana. Kao Amerikanci izjasnilo se oko 19 miliona građana, jer čak 109 miliona žitelja SAD nije izašlo na popis - kaže dr Božinović.

Na statističkoj karti SAD jasno se vidi da najveći broj Srba živi u istočnim državama Ilinois, Viskonsin, Indijana, Mičigen, Njujork i Pensilvanija. A potom u državama Ohajo, Kalifornija, Florida, Teksas i Kolorado. U Čikagu je danas svega 70.000 Srba, a u Klivlendu 20.000, gde u dve parohije SPC ima oko 1.000 pravoslavnih vernika. SPC u SAD ima pedesetak hramova.

Kako tvrdi Bojan Bogdanović, biznismen iz Kalifornije, srpske crkve, kao glavno stecište naših doseljenika, postale su i mesto za svađe stare četničke i nove demokratske emigracije, što je uticalo na odrođavanje Srba.

- Uvek kada stari emigranti pričaju kako su se oni mučili da stvore srpsku zajednicu, kako su teško radili po čeličanama, kako su podizali svoju brojnu porodicu i parohiju, mladi doseljenici odbijaju da ih slušaju ili ih grde, jer su oni izabrali lakši put asimilacije da ostvare američki san - objašnjava Bogdanović.

A to znači da Srbi brzo i lako uzimaju američka imena. Svaki drugi Srbin je postao Majkl ili Džon. A kada dobiju američko državljanstvo, iz svoje kuće izbacuju srpsku i stavljaju američku zastavu.

Dr Borko Đorđević, iz Palm Springsa, to slikovito objašnjava:

- Decu ne uče srpski, a unuci im i ne znaju šta je to Srbija. U Palm Springu od hiljadu Srba samo ja nisam promenio ime. Naši ljudi vole tako da se udvaraju Americi, a ne znaju da je Amerikancima najvažnije da kao stranac imaš „zelenu kartu“ i da plaćaš porez, a ne to kojoj naciji pripadaš.

Naši sagovornici primećuju da je „nestajanje“ Srba posledica i američkog medijskog rata, hrvatskog i albanskog lobija, ali i lošeg rada naše države, koja skupo naplaćuje srpske pasoše i srpsko državljanstvo.

- Mi Srbi smo u Americi usamljeni i bez podrške naše države. Sve je to dovelo do toga da se naši ljudi ne izjašnjavaju ni kao Amerikanci srpskog porekla, već najčešće kažu da su Amerikanci - priča Miroslav Bandža, Novosađanin iz Njujorka.

Pola miliona Srba

- U Americi ima pola miliona Srba, jer pored 176.666 deklarisanih Srba, svi oni koji su se u popisu izjasnili kao Jugosloveni, njih 325.451, našeg su porekla - tvrdi Mile Nikolić, humanitarni radnik iz Kalifornije.

Gubljenje naroda

Došlo je vreme kada se sve manje Srba u SAD poistovećuje sa srpskim narodom u matici. Mladi Amerikanci srpskog porekla ne govore srpski i retko idu u našu crkvu. Kada ih pitate odakle su, odgovaraju da je „još njihov pradeda došao tu“, ali ne znaju da kažu iz koje srpske zemlje su stigli njihovi preci - tvrdi Bojan Bogdanović, iz Los Anđelesa.

Marko Lopušina
Novosti, 2. februar 2014.


SA

 

People Directory

Mirjana Joković

Mirjana Joković (Serbian Cyrillic: Мирјана Јоковић) (born November 24, 1967) is a Serbian film and stage actress, best known for her role as Natalija Zovkov in Underground, the film of Emir Kusturica (1995). She currently is Director of Performance for Acting and an acting teacher in the Theater Faculty of the California Institute of the Arts near Los Angeles.

Mirjana Jokovic was born in Belgrade, Yugoslavia. She spent her early years in Zambia, where her father was an industrial engineer.

.
Read more ...

Publishing

Serbian Americans: History—Culture—Press

by Krinka Vidaković-Petrov, translated from Serbian by Milina Jovanović

Learned, lucid, and deeply perceptive, SERBIAN AMERICANS is an immensely rewarding and readable book, which will give historians invaluable new insights, and general readers exciting new ways to approach the history​ of Serbian printed media. Serbian immigration to the U.S. started dates from the first few decades of 19th c. The first papers were published in San Francisco starting in 1893. During the years of the most intense politicization of the Serbian American community, the Serbian printed media developed quickly with a growing number of daily, weekly, monthly and yearly publications. Newspapers were published in Serbian print shops, while the development of printing presses was a precondition for the growth of publishing in general. Among them were various kinds of books: classical Serbian literature, folksong collections, political pamphlets, works of the earliest Serbian American writers in America (poetry, prose and plays), first translations from English to Serbian, books about Serb immigrants, dictionaries, textbooks, primers, etc.

Read more ...